Ono si što jedeš! A šta to zapravo jedemo?

U užurbanom svijetu u kojem živimo, gdje jurimo između svakodnevnih obaveza i balansiramo između posla, porodice i usputnih obaveza, nastojimo da zadovoljimo uglavnom osnovne potrebe kao što su plaćanje računa i briga o porodici. O mnogim stvarima ne stižemo da mislimo. Jedna od tih stvari svakako je zdrava prehrana i konzumiranje svježe i zdrave hrane.

Autor M.B. - Objavljeno 2018-02-12 10:54:00

Koliko je uopće štetno ono što jedemo? Brojna istraživanja su pokazala da konzumiranjem određene hrane dosta utječemo na opće stanje i zdravlje organizma.

Danas nam mediji i užurbana svakodnevnica serviraju i nameću kojekakve trendove, a neki od njih se odnose i na hranu. Konzumiramo fast food, konzumiramo neprovjereno i hemijski tretirano, kao i genetski modificirano voće i povrće, zamazuju nam oči nižim cijenama i većom ponudom, a sve u cilju ostvarivanja profita i stvaranja zavisnosti od spomenutih proizvoda.

Voće i povrće se često tretira pesticidima, odnosno hemijskim preparatima kojima je prvobitna namjena da biljke zaštite od štetočina. Pored toga, oni se još koriste i za povećanje količina proizvedenih biljaka, poboljšanja izgleda i produženja životnog vijeka voća i povrća, te zaštite konzumenata od štetnih materija koje nastaju prilikom propadanja biljaka. No, zdravstvena ispravnost spomenutih proizvoda zavisi  i od toga da li proizvođači  pri upotrebi pesticida poštuju upustvo o pravilnoj primjeni pesticida i karenci.

U moru GMO hrane koja ima vještački ukus, boju i svojstva, izdvaja se nekolicina poljoprivrednika koji uzgajaju isključivo organsku hranu i ne tretiraju je nikakvim hemikalijama niti pesticidima. Jedna od njih je porodica Kevilj iz Kaknja s kojom smo razgovarali.

  1. Otkad se bavite organskim uzgojem i šta sve uzgajate i proizvodite u svom vrtu?

Organskom proizvodnjom se bavimo dugi niz godina, uglavnom to datira još od devedesetih godina i zadovoljni smo učincima rada, iako je to prvenstveno većinom za naše potrebe. Više puta javljaju nam se kupci za naše proizvode i sve većim dijelom potražnja se proširuje iz godine u godinu. U proizvodnji organske hrane mi radimo, odnosno sijemo u ljetnom periodu u okviru plasteničke proizvodnje paradajz, paprike, krastavice, dok u zimskom periodu radimo sa špinatom i zelenim lukom. Održavanje nije teško ako su ispunjeni svi uslovi, dakle ako je adekvatno urađen sistem za navodnjavanje, zatim prostorni smještaj biljaka i slično. Pored navedenog, osim plasteničke proizvodnje, uzgajamo i drugo voće i povrće. Od voćaka tu su zastupljene jabuke, kruške, šljive, trešnje, breskve, grožđe, maline, jagode; od povrća tu su kukuruz šećerac, krompir, mrkva, bijeli i crveni luk, cvekla, repica, pored toga bavimo se i proizvodnjom meda i propolisa što se pokazalo kao djelatnost koja ima veći prosperitet u budućnosti jer je potražnja na tržištu veća nego učinci proizvodnje koju mi vršimo. Sve je to zahvaljujući prirodnom uzgoju i načinu rada, kao i uzgoju bez hemijskih tretiranja bilo koje vrste.

  1. Kako vi gledate na pojavu sve većih količina hemijski tretiranog voća i povrća i da li mislite da ta pojava utječe na zdravlje?

Na pojavu hemijski tretiranog voća i povrća gledamo s nevjericom jer se u praksi pokazalo da vrste voća i povrća koje su hemijski tretirane imaju negativno dejstvo na zdravlje, a time i na život insekata i životinja kao sto su naprimjer pčele koje prilikom oprašivanja biljaka mogu doći u dodir sa hemijskim sredstvima čime se ugrožava njihov opstanak. Kvalitet prirodno uzgojenog voća i povrća bez upotrebe hemijskih sredstava prilikom uzgoja je nemjerljivo bolji od biljaka koje su tretirane hemijskim sredstvima, jer supstance prodiru u samu srž biljaka i time mijenjaju strukturu i okus, a u nekim slučajevima utječu i na oblik, rast i razvoj biljaka sto dovodi do vještačkog izgleda i okusa.

  1. Da li su ljudi prepoznali Vaš kvalitet, postoji li interes za kupovinu?

Ljudi su svakako prepoznali naš kvalitet jer je potražnja za našim proizvodima iz godine u godinu sve veća i ljudi dolaze iz drugih gradova da bi kupili naše proizvode, naročito se to ističe u potražnji meda, špinata, paradajza, paprika i krastavica. Mi se ne bavimo većom proizvodnjom kao što smo i spomenuli, uglavnom je to za potrebe naše porodice, ali viškove proizvedenog voća i povrća svakako veoma rado i sa zadovoljstvom prodajemo našim zadovoljnim kupcima koji su prepoznali pravi kvalitet i značaj zdravog načina prehrane.

  1. Imate li neki savjet kako prepoznati pesticidima tretirano voće i povrće?

Prepoznavanje hemijski tretiranog voća i povrća nije uopće teško, to se može vrlo lahko prepoznati ako, recimo, uporedite hemijski tretiran pradajz i paradajz koji je uzgojen prirodnim načinom uzgoja. Dakle, prilikom presjeka na paradajzu koji je hemijski tretiran možemo uočiti tvrdu strukturu u unutrašnjosti i zelenilo na dijelu gdje se odvaja patljica, i primjetna je drastična razlika u okusu. Vijek trajanja tih biljaka je znatno duži jer se ubrizgavaju sredstva koja produžavaju njihov vijek trajanja kako bi se smanjili rashodi, jer kod prirodno uzgojenog paradajza brže dolazi do trulenja. Isti je slučaj i sa drugim vrstama voća i povrća što se tiče vijeka trajanja. Dok je struktura paradajza koji je prirodno uzgojen drugačija, jer je on uglavnom po sastavu i strukturi mekši, nije zastupljena tvrdoća u sastavu i na dijelu oko patljice. 

Naš savjet svim kupcima i proizvođačima je da se baziraju na organskoj proizvodnji prirodnim putem bez upotrebe hemijskih sredstava i pesticida jer je to jedini način i put do zdravlja.

 

U videu ispod možete pogledati samo jedan mali dio onoga što nam se servira i prodaje, šta je to što unosimo u sebe i kako na taj način nepovratno narušavamo svoje zdravlje.

#zdravahrana #organskiuzgoj #kakanj #voće #povrće #pesticidi #zdravlje