Krompir iz Hercegovine veoma tražen, egipatski i francuski teško mu mogu parirati

Rani krompiri iz Francuske početkom ovoga milenija, a iz Egipta početkom desetljeća, vladali su hercegovačkim tržištem krajem zime i početkom proljeća

Autor I.S. - Objavljeno 2018-01-29 18:10:00

Zadnjih godina mladi krumpiri iz Francuske, Egipta i drugih zemalja sve su manje zastupljeni, a bilježi se prodor domaćih, uzgojenih u plastenicima, što je povrtlare doline Neretve potaklo na uzgoj ranih krompira u plastenicima, govori Josip Jurković, jedan od mlađih proizvođača, piše Večernji list BiH.

- Plasteničkom proizvodnjom počeo sam se baviti prije sedam godina. Uzeli smo kuću, a kako je okućnica bila prostrana, odlučio sam podići plastenike, računao sam, bolje podići plastenike, nego sijati travu koju onda opet moraš kositi... Probali smo razne vrste povrća, ali nije išlo, nije se moglo prodati, a ni cijena nije bila čemu, pa smo onda krenuli u plasteničku proizvodnju krompira, što se pokazalo dobrim potezom. Sadimo ga odmah poslije Nove godine, a najkasnije do 15. siječnja, izlazimo na tržište prvi, početkom travnja - naglašava Josip, te objašnjava da za takvu ranu proizvodnju ima i pogodnu zemlju.

- Imamo dobre uvjete, zemlju u kojoj krompir dobro uspijeva, crvenicu. To je ‘brza’ zemlja, ima i malo kamena u njoj pa krumpir dobije i finu žutu boju. Taj naš rani krumpir je tražen, bez obzira što mu cijena nikada ne pada ispod 1,8 KM. Francuski i egipatski se s tim našim krompirom ne mogu usporediti, kvaliteta je izvrsna. Sadimo dvije sorte, anais i carera. Prinos je solidan, a isplativost za sada, zajamčena - ističe Josip čiji su plastenici zaboravili na, za čapljinsko područje uobičajene, paprike, rajčice i zelenu salatu.

Proizvodnja je za sada u negrijanim plastenicima, a Josip tvrdi:

- Plastenike ne grijem, pokrivam agrifolijama, otkad sadim, nije bilo većih šteta od mraza. Mislim da bi se isplatilo i grijanje, ali tada bi bio još skuplji od sadašnjih 1,8 do 2 KM. Došlo je vrijeme da se ove tradicionalne kulture ne isplati raditi, pa je sve više ljudi koji sade krompir u plastenike, uz nas na Dubravama, sadi se i na području Ljubuškog. Nije to još velika proizvodnja pa sada nema problema s plasmanom. Tko prvi na tržnici – dobra cijena, kao po onoj narodnoj – ‘tko prvi djevojci...’. Nakon krompira sadim papriku rogu, pa špinat i blitvu, ali slabe su cijene, zima je malo toplija, pa zelen ne ide - primjećuje Josip te dodaje:

- Od nečega moramo živjeti, a proizvodnja krompira u plastenicima je doista isplativa. Uz isplativu, odnosno rentabilnu proizvodnju, na uzgoj krompira u plastenicima povrtlare potiče i sve varljivije vrijeme. Naime, neuobičajeni prodori kasnog mraza zadnjih godina tjeraju ih na ranu proizvodnu u zatvorenim prostorima, čak i krompira, što zbog površine, odnosno količine, na prvi pogled ne djeluje isplativo.

#krompir #hercegovina #kvalitet #egipat #francuska #privreda #neretva #prodaja